„Kako pronaći svijet jasnih ciljeva? Svijet znanja, svijet humanosti, zaštite demokratskih načela, zaštite ljudskih prava, zaštite ljudskih manjina, širenja slobode, prava i sigurnosti za sve građane, očuvanja jezične i kulturne raznolikosti, svijet slobode, uspješnoga gospodarskog razvoja, ukratko boljeg i kvalitetnijeg življenja za sve. Put do ciljeva nije jednostavan, to je put znanosti, složenih postupaka, slojevitih politika i put vođen odabranim ljudima.“
Akademik IVAN SUPEK, fizičar, filozof, književnik, povjesničar, mirovni aktivist i humanist (08.04. 1915. - 05.03.2007.)
"Sjajan čovjek u svakom pogledu. Nevjerojatne vrijednosti. Domoljub i pacifist, kozmopolit i humanist. Mislim da svi mi možemo od ovakvih ljudi jako puno naučiti. Nakon što sam pročitao ovaj intervju dobio sam neopisivu želju za većim postignućem i gotovo se ništa ne čini neostvarenim. Zašto ovo nije glavna vijest i zašto nema više ovakvih ljudi po novinama, a manje onog blata od hrvatske politike koja je ionako irelevantna."
(komentar iz Jutarnjeg lista povodom Supekove smrti)
Ivan Supek, ukratko sveučilišni profesor, znanstvenik, književnik, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, utemeljitelj instituta, urednika časopisa i dr. rođen je 8. travnja 1915. u Zagrebu od oca Rudolfa i majke Marije, rođene Šips. Supek je polazio je pučku školu i realnu gimnaziju u Zagrebu. U ranim godinama zaokupljala ga je književnost.
Potkraj pučke škole piše prve tekstove za dječje lutkarsko kazalište, čita poeziju na školskim književnim klubovima. Maturirao je 1934. godine. Upisao je potom i završio Filozofski fakultet u Zagrebu, studij matematike, fizike i filozofije, te svoje studijsko usavršavanje nastavlja u Zurichu i Leipzigu, koja su bila središta znanosti i u kojima su djelovali: Heisenberg, Debye, Hund, Van der Waerden, Euler, Von Weizscker i dr.
Pod vodstvom profesora W. Heisenberga doktorirao je fiziku i filozofiju 1940. u Leipzigu i nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja. Kasnije se bavio istraživanjem teorije metala na niskim temperaturama, preinačivši Blochovu integralni jednadžbu u diferencijalnu jednadžbu na Fermijevoj plohi. Nakon rata nastavlja istraživanje u kvantnoj elektrodinamici i analognoj interakciji elektron-fonon i u vezi s tim je objavio zapažene radove.