Carl Gustav Jung (1875 - 1961) je bio švicarski psihoanalitičar, rođen u Keswillu (Švicarska), u obitelji protestantskog pastora. U Baselu završava gimnaziju i studij medicine, a potom se pod utjecajem rada Kraft Ebbinga, odlučuje se za izučavanje psihijatrije. Od 1900. godine radi kao asistent na Psihijatrijskoj klinici Sveučilišta u Zürichu, te ubrzo doktorira na temu Psihologija i patologija takozvanih okultnih pojavnosti.
Iste godine dolazi u bolnicu Burghozly u Zürichu, na čijem čelu je bio poznati Eugen Bleuler. Sedam godina kasnije susreće se sa Sigmundom Freudom. U nekim knjigama stoji zapisano kako je njihov razgovor, pri prvom susretu, trajao 13 sati. C. G. Jung ostavlja upečatljiv trag u Freudovom Bečkom psihoanalitičkom društvu, ali se brzo potpuno odvaja od Freuda i njegova autoriteta, te osniva svoju vlastitu psihoanalitičku školu i pravac koji je poznat pod imenom KOMPLEKSNA PSIHOLOGIJA.
C. G. Jung je upotpunio i pročistio psihoanalizu te kao prvi odbacio je Freudovu teoriju, gdje se iza svakog podsvjenog djelovanja skriva nekakva seksualna akcija. On je učvrstio i modernizirao PSIHOANALIZU koju poznajemo kao takvu, do današnjih dana.
C. G. Jung je također bio značajan istraživač ljudskih snova i podsvijesti te je upućivao na to da se isti simboli ne mogu kod svih ljudi tumačiti na isti način. Dapače, čak i isti simboli u snovima istog čovjeka u različitim fazama njegova života mogu imati posve drugačije značenje. Prema njegovom mišljenju, općeniti se zadatak snova sastoji u tome da nastoje očuvati naš psihički sklad stvarajući ogradu koja na prikriveni način ponovno uspostavlja psihičku ravnotežu pojedinca.
Svojom širinom pogleda prema svim tradicijama pokazao je koliko proučavanje različitih pristupa unutarnjoj stvarnosti obogaćuje individuu. Obuhvatio je tu i astrološki pristup kojem je također bio otvoren, odnosno uvjerenosti da nam pruža uvid da spoznamo funkcioniranje i zablude našeg mentalnog sklopa kojeg zovemo imenom čovjek.
Njegova učenja bivaju zloupotrijebljena od strane ideologa nacističke Njemačke, što je, na određen način i sam omogućio nekim svojim "nespretnim" tekstovima. 1944. godine Sveučilište u Baselu otvara katedru za medicinsku psihologiju, a Jung dolazi na njeno čelo. Po završetku rata Jung biva optužen za antisemitizam. Umire 1961. godine u selu Bolingen.