Werner Karl Heisenberg (1901-1976) proslavljeni je njemački fizičar i dobitnik Nobelove nagrade od čije je popularnosti zbog otkrića u fizici veća popularnost zbog kontroverzi oko njegovog rada. Kao student, upoznao je Nielsa Bohra u Göttingenu 1922 te se između njih razvila plodna suradnja. Jedan je od osnivača kvantne mehanike, a zajedno s Nielsom Bohrom formulirao je tzv. kopenhagenšku interpretaciju kvantne mehanike. Tvorac je matrične mehanike, prve formalizacije kvantne mehanike 1925. godine. Njegov princip neodređenosti, otkriven 1927. godine, opisuje kako određivanje položaja i količine gibanja čestice, obavezno mora sadržavati određenu nepouzdanost, a umnožak tih nepouzdanosti nije manji od poznate konstante.
Primio je Nobelovu nagradu za fiziku, 1932. godine za stvaranje kvantne mehanike i primjenu koja je, između ostalog, dovela do otkrića alotropskih formi vodika.
RAD TIJEKOM RATA
Tijekom ranih dana nacističkog režima u Njemačkoj, Heisenberg je maltretiran kao „Bijeli Židov“ zbog poučavanja teorija Alberta Einsteina naprotiv nacističkog pokreta Deutsche Physik. Nakon karakterne istrage koju je sam Heisenberg potaknuo i prošao, Heinrich Himmler je zabranio daljnje političke napade na njega.
Nuklearna fisija otkrivena je u Njemačkoj 1938. godine. Heisenberg je ostao u Njemačkoj tijekom Drugog svjetskog rata, radeći pod nacističkim režimom. Vodio je njemački raketno-nuklearni program, ali je opseg njegove kooperacije u tom razvoju tema mnogih povijesnih kontroverzi. Otkrio je postojanje programa svom dugogodišnjem prijatelju Bohru na konferenciji u Kopenhagenu, 1941. godine, nakon čega je njihovo prijateljstvo nestalo. Bohr se kasnije pridružio projektu Manhattan, a Njemačka nije uspjela u nastojanjima da dođe do nuklearnog oružja.
Nagađa se da su Heisenbergove moralne sumnje utjecale na njegovo namjerno usporavanje projekta. Dijelom se to temelji na činjenici da se Heisenberg nije zauzimao za projekt kod Alberta Speera (nacistički arhitekt koji je radio za Hitlera) na način da je projekt zadobio malo pozornosti i novčanih ulaganja. Samuel Goudsmit smatra da je to bilo dijelom zato što Heisenberg nije bio svjestan provedivosti samog projekta. U najboljem slučaju (za Heisenberga), možda je pokušavao kočiti njemački projekt; u najgorem slučaju, možda jednostavno nije znao stvoriti bombu (jedan sarkastičan komentar tvrdi da se može istovremeno poznavati ili Heisenbergova moralnost ili sposobnost, ali ne oboje istovremeno).