Markantun de Dominis, poznati crkveni pisac i fizičar rođen je na otoku Rabu 1560. Nakon školovanja u Padovi bio je profesor matematike, logike, retorike i filozofije, te zatim senjski biskup i splitski nadbiskup. Svrstava ga se među najveće filozofe i znanstvenike svog vremena. Najveći njegov doprinos je na području prirodnih znanosti, a među najznačajnija djela spada studija o rastavljanju svjetlosti, tiskana u Veneciji pod originalnim nazivom De radiis visus et lucis in vitris perspectivitis et in irride, te njegove studije u kojima među prvima objašnjava utjecaj Mjeseca na izmjenu plime i oseke.
Kao sveučilišni profesor radio je na nekoliko talijanskih visokih učilišta (Verona, Padova, Brescia), a godine 1617. također je predavao na sveučilištima u Oxfordu i Cambridgeu. Sveučilište u Cambridgeu dodijelilo mu je počasni doktorat iz teologije.
Zbog kritika i rasprava o reformi crkve došao je u sukob s papom, morao je bježati iz Venecije, vratio se u Veneciju za vrijeme pape Grgura XV; nakon papine smrti Dominis je zatvoren, te je tako i umro, na posmrtnom procesu proglašen je heretikom i javno spaljen sa svojim spisima na trgu Campo del fiore u Rimu.
ŽIVOTNI I ZNANSTVENI PUT MARKA ANTUNA de DOMINISA
1560. Markantun (Marko Antun, Marko Antonije) de Dominis rođen na otoku Rabu. Prva izobrazba je bila u isusovačkim kolegijima u Italiji.
1579. u Novalleri započeta dvogodišnju priprava za redovnišvo i stupanje u Isusovački red.
1581. – 1585. predaje humanističke predmete u Veroni.
1588. – 1592. studira teologiju u Padovi, Collegio Nassimo, gdje je ujedno lektor matematike i prirodopisa.
1592. zaređen za svećenika.
1592. - 1595. profesor na isusovačkom kolegiju u Bresciji, predaje retoriku i filozofiju.
1596. istupa iz Isusovačkog reda. U vremenu iza postaje upravitelj Senjske biskupije.
1600. ustoličen za biskupa senjsko-modruškog.
1602. napušta Senj.
15.11.1602. Papa Klement VIII imenuje de Dominisa splitskim nadbiskupom - primas Dalmacije i cijele Hrvatske